Povijest
pov
Bigeste
Putna stanica Bigeste, koja je ležala na vojnoj cesti Salona (Solin) – Narona (Vid), oko čije lokacije postoji dvojba među arheolozima. Jedni je smještaju u Humac, s drugi u Radišiće, nedaleko od Ljubuškoga. Drugo naselje Pagus Scunasticus, u predjelu Mostarskih Vrata, podigli su vojni veterani, koji su u znak zahvalnosti radi dodjele zemlje podigli spomenik rimskome caru Tiberiju. Na Humcu, u blizini Franjevačkoga samostana, na lokalitetu Gračine, otkopani su ostaci rimskoga vojnoga kompleksa, koji se obično naziva Bigeste.
Kupalište Čeveljuša
Kupalište Čeveljuša, pokraj Ljubuškog, kroz koje protječe rijeka Trebižat na svom putu do vodopada Kravice, posjetiteljima nudi odmor za dušu i tijelo. Šum vode koji nadglasava i najburnije misli, jednostavno ne ostavlja drugu mogućnost već da se čovjek opusti i uživa u prirodnim ljepotama kojima ovo mjesto uvelike obiluje.
Kupalište Baščina
Baščina - more za stanovnike Humca a i šire. Kažu da se pri prvom susretu sa Baščinom gradi neraskidiva veza sa ovim mjestom i nešto što vas vuče da dođete opet. Za kupanje možete birati Provaliju, Crno, Jaz, Pjene i Bililo. Svaki dio za sebe je poseban i ugošćava različite vrste kupača.
Knjižnica
Hercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu planirali izgraditi ne samo vlastito odgojno središte, duhovno i vjersko žarište za ovaj dio Hercegovine, nego i kulturno-prosvjetno središte za svoj nepismeni puk. Stoga su istovremeno s početkom gradnje samostana 1867. utemeljili samostansku knjižnicu. Ona će postati veoma značajna za kulturnu povijest ovog kraja, a posebice za Hercegovačku franjevačku provinciju. Kad je samostan izgrađen, knjige su se nalazile u različitim prostorijama, da bi 1968. bila uređena posebna prostorija u zapadnom samostanskom krilu, gdje su prenesene sve knjige s rukopisima i arhivskim spisima.