Galerija Majka
Zbirka umjetnina sa svojim stalnim postavom pod nazivom "Majka" svečano je otvorena uoči Majčina dana, 8. svibnja 2004. godine u Galeriji našeg samostana na Humcu. Ideja o osnivanju zbirke potječe od dr. fra Ljudevita Rupčića i dr. fra Viktora Nuića. Naime, naša izdavačka kuća ZIRAL iz Mostara objavila je 2000. godine knjigu dr. fra Ljudevita Rupčića "Majka", koja sadrži misli izrečene u stihovima što ih je autor napisao za jednu proslavu Majčina dana. U tijeku pripreme izdanja autor i izdavač su zamolili ruskog slikara Aleksandra Zvjagina, koji je u to vrijeme radio u franjevačkom samostanu u Mostaru, da izradi ilustracije za tu knjigu.
Opširnije:Galerija MajkaMuzej
Ideja o osnutku muzeja pojavila se polovicom XIX. stoljeća u krugu hercegovačkih franjevaca. Studiranje na talijanskim i austrijskim sveučilištima u to vrijeme i razgledanje tamošnjih muzeja u kojima su mogli vidjeti i pokoji izložak iz svog zavičaja, s jedne strane, a s druge uviđanje velike neprosvijećenosti te nedostatak škola i kulturnih institucija, budili su zamisao o utemeljenju takve institucije i u nas. Vrativši se u rodni kraj i djelujući na pastoralnom, kulturnom i prosvjetiteljskom planu, posebice nakon odvajanja od Bosne srebrene i osnutka Hercegovačke franjevačke provincije, mogli su razmišljati o ostvarenju ideje o otvaranju muzeja koji bi imao, prije svega, prosvjetiteljsku ulogu.
Opširnije:MuzejVijeće mjesne zajednice
Predsjednik - Ivan Landeka
Tajnik - Viktor Grbavac
Članovi Vijeća
Ivan Prskalo
Danijel Mucić
Pamela Grbavac
Mirko Alilović
Igor Skoko
Veselko Miličević
Krešo Šoše
Zlatko Marković
Vinko Grgić
Mirko Grgić
Leopold Mandić
Zvonko Matić
Ivica Vizentaner
Samostan
Prvi franjevci dolaze u ljubušku krajinu još za vrijeme Kotromanića i tu osnivaju svoj samostan početkom 15. stoljeća. Uz samostan su napravili crkvu koja je bila posvećena sv. Katarini. Godine 1563. Turci su srušili samostan i crkvu, a franjevci su bili primorani bježati u Zaostrog. Iz Zaostroga i Živogošća su punih 130 godina pastorizirali svoje vjernike u ljubuškom kraju i diljem Hercegovine. Nakon 1699. turske vlasti zabranjuju pastoriziranje franjevcima, pa brigu o vjernicima preuzimaju fratri iz kreševskog samostana. Tako je bilo sve do 1843. godine, kada su se osmorica franjevaca rodom iz Hercegovine sastala u župnom stanu u Posušju i zatražila dopuštenje da u svojoj rodnoj Hercegovini osnuju samostan. Njihov plan je podržao apostolski vikar fra Rafo Barišić, a Rim potvrdio i 6. veljače 1844. godine dao dopuštenje za osnivanje samostana u Hercegovini. Prvi samostan je sagrađen na Širokom Brijegu (1846. godine), a 1852. franjevačka zajednica u Hercegovini dobiva svoju samostalnost.
Opširnije:SamostanO nama
o nama